Francuski filozof Lévy: Postoje pravedni ratovi, a Trumpov rat u Iranu je jedan od njih

U autorskom tekstu objavljenom u listu The New York Sun, Lévy se poziva na teoriju pravednog rata, navodeći da postoje historijski i moralni kriteriji koji mogu opravdati vojnu intervenciju. "Postoje pravedni ratovi", piše Lévy, podsjećajući na filozofsku tradiciju od Svetog Augustina do savremenih autora poput Michaela Walzera. Kao prvi kriterij navodi postojanje neposredne prijetnje, tvrdeći da je Iran bio blizu nuklearnog praga. "Iran je bio na korak – ‘jednu ili dvije sedmice’ – od prelaska nuklearnog praga", napisao je Lévy, pozivajući se na raniju izjavu američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena iz 2024. godine. Autor također tvrdi da je Iran godinama prijetio Izraelu. Prema njegovim riječima, vlasti u Teheranu „ponavljaju da je njihov raketni arsenal – a sutra i nuklearne bojeve glave – namijenjen brisanju barem jedne države s lica zemlje. Izraela“.

Lévy navodi i da su diplomatske opcije bile iscrpljene prije početka napada. "Sve druge opcije, posebno diplomatske, morale su biti iscrpljene", napisao je, dodajući da su iranske vlasti, kako tvrdi, poručile da pregovori nisu opcija. Istovremeno, francuski filozof smatra da bi američka vojna akcija mogla otvoriti put promjeni režima u Iranu. "Može se vjerovati da predsjednik nanosi veliku štetu američkoj demokratiji. Ali treba se radovati ovoj ‘lukavosti razuma’ koja ga čini instrumentom moguće promjene režima u Iranu", navodi Lévy. Ipak, ističe da ostaje nejasno hoće li Trump ići do kraja s takvom strategijom.

"Njegove izjave po tom pitanju su kontradiktorne", piše Lévy, navodeći da američki predsjednik ponekad govori o rušenju režima, a ponekad o mogućem kompromisu s umjerenim elementima vlasti u Teheranu. Govoreći o pravnim aspektima intervencije, Lévy tvrdi da američki predsjednik ima ovlaštenje započeti vojnu akciju uz obavezu da o tome obavijesti Kongres u roku od dva dana.

Kada je riječ o međunarodnom pravu, smatra da vojna intervencija može biti opravdana i bez rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija u situacijama kada postoji neposredna prijetnja ili princip kolektivne samoodbrane. "Jednog dana države će možda imati hrabrosti da poprave organizaciju koja prečesto štiti egzekutore, a narode ostavlja bez zaštite", zaključuje Lévy u tekstu za The New York Sun.

Podsjetimo, Bernard-Henri Lévy je francuski filozof, pisac i politički komentator. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je jedan od međunarodnih javnih intelektualaca koji su snažno upozoravali na nasilje i opsadu Sarajeva te pozivali međunarodnu zajednicu da reaguje.

Više puta je boravio u opkoljenom Sarajevu, gdje je izvještavao i pisao o situaciji u gradu, a u svojim tekstovima i javnim nastupima zagovarao je snažniji angažman međunarodne zajednice kako bi se zaustavio rat u Bosni i Hercegovini.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad